FAQ

• 01.

  Što je plomba ?

  Plomba je oznaka zaprimljenog ali još neriješenog prijedloga na temelju kojeg se zahtijeva provedba nekog upisa u zemljišnoj knjizi. Na internetskim stranicama Ministarstva pravosuđa moguće je samo vidjeti da li na zemljišnoknjižnom ulošku postoji plomba ( tzv. aktivna plomba), ali nije moguće vidjeti na što se ta plomba odnosi. Kad se izdavanje izvatka traži u nadležnom zemljišnoknjižnom sudu moguće je zatražiti izvadak sa sadržajem plombi, pa će iz toga biti vidljiv podatak tko je predložio upis, i o kakvom se prijedlogu radi.
  donijete odluke općine ili grada, ali samo ako stranka to zatraži. Na prijedlog za promjenu prebivališta plaća se pristojba u iznosu od 50,00 kuna.
  
  

• 02.

  Može li se dobiti izvadak iz zemljišne knjige za česticu kojoj niste vlasnik ?

  Zemljišna knjiga je javna knjiga, i svatko može zahtijevati uvid u zemljišnu knjigu i iz nje dobiti izvatke.

• 03.

  Čemu služi izvadak iz zemljišne knjige ?

  Izvadak iz zemljišne knjige prikazuje činjenično i pravno stanje nekretnine u trenutku izdavanja izvatka. To je jedini dokaz o pravu vlasništva na nekoj nekretnini. Na temelju izvatka iz zemljišne knjige sklapaju se svi pravni poslovi vezani uz nekretnine ( ugovori o darovanju, kupoprodaji, zalogu); izvadak kao dokaz potreban je i u nekim drugim postupcima ( npr. prijava prebivališta ili boravišta, ishođenje kojeg drugog prava).

• 04.

  Kako i gdje se može dobiti zemljišnoknjižni (gruntovni) izvadak ?

  Službeni izvadak iz zemljišne knjige (z.k. izvadak, gruntovni izvadak) izdaje zemljišnoknjižni odjel (gruntovnica/zemljišnik) općinskog suda koji vodi zemljišnu knjigu za katastarsku općinu u kojoj se nalazi zemljišnoknjižna čestica za koju se traži izvadak. Za dobivanje izvatka potrebno je znati broj čestice i katastarsku općinu u kojoj se nalazi tražena čestica/parcela. Ukoliko ne znate broj čestice, podatak je moguće dobiti pretraživanjem abecednog imenika vlasnika u zemljišnoknjižnom odjelu ili u nadležnom katastarskom uredu koji ima podatke o posjednicima čestica kao i položaju čestica na katastarskim mapama. Ukoliko se nekretnina nalazi u katastarskoj općini za koju postoje različiti zemljišnoknjižni i katastarski podaci o broju čestice, a vi raspolažete samo katastarskim brojem, tada je potrebno u katastarskom uredu zatražiti identifikaciju čestice. Za izdavanje svakog izvatka plaća se pristojba u iznosu od 20,00 kuna .

• 05.

  Što je etažiranje?

  Etažiranje je uspostava vlasništva određenog posebnog dijela nekretnine (etažno vlasništvo) te povezivanje tog posebnog dijela sa odgovarajućim suvlasničkim dijelom (idealnim dijelom) nekretnine. Potreba etažiranja najčešće se javlja kod građevina s većim brojem etažnih cjelina radi uspostave etažnog vlasništva na posebnim dijelovima složene nekretnine, radi nesmetanog raspolaganja posebnim dijelovima nekretnine u pravnom prometu, radi razvrgnuća suvlasništva ili nasljedničke zajednice i sl.

• 06.

  Što kada na nekretninama postoji upis stare hipoteke?

  Zakon o zemljišnim knjigama razlikuje dva slučaja starih hipoteka:
  1. hipoteke upisane do 25. prosinca 1958. godine
  2. hipoteke upisane nakon 25. prosinca 1958. godine, a to su one:
  • od čijeg je upisa proteklo najmanje trideset godina, a u slučaju kad ima daljnjih upisa koji se odnose na nju - od posljednjega od tih upisa;
  • kod koje nije moguće pronaći ni one koji su prema upisima ovlašteni ni njihove pravne
  slijednike (založne vjerovnike)
  • kod koje kroz ovo vrijeme nisu zahtijevani niti primljeni glavnica ni kamate, niti se pravo ostvarivalo na koji drugi način.
  Za brisanje takve hipoteke mora se zemljišnoknjižnom odjelu podnijeti zahtjev za pokretanje postupka radi amortizacije i brisanja hipotekarne tražbine (čl. 141. do 144. Zakona o zemljišnim knjigama).
  
  Kako obrisati staru hipoteku upisanu do 25. prosinca 1958?
  Ako je u zemljišnoj knjizi upisana hipoteka do 25. prosinca 1958, takav upis može se brisati:
  • na prijedlog stranke
  (Brisanje hipoteke ovlašten je zahtijevati vlasnik ili nositelj kojeg drugog stvarnog prava na nekretnini, koji će zbog toga podnijeti prijedlog zemljišnoknjižnom odjelu nadležnog općinskoga suda. Uz sve što prijedlog inače mora sadržavati, podnositelj prijedloga kao temelj svom zahtjevu navest će da traži brisanje stare hipoteke na temelju članka 141. stavak 2. Zakona o zemljišnim knjigama.)
  • po službenoj dužnosti
  (Kada zemljišnoknjižni sud donosi odluku u nekom drugom postupku, a uoči da su u zemljišnu knjigu upisane stare hipoteke, tada će - bez da je stranka tražila brisanje stare hipoteke, sam - po službenoj dužnosti odrediti brisanja stare hipoteke. Po službenoj dužnosti zemljišnoknjižni sud će takve hipoteke brisati i u postupku prijepisa i
  verifikacije ručno vođene zemljišne knjige u digitalni oblik).
  
  Kako brisati hipoteke u postupku amortizacije i brisanja starih hipotekarnih tražbina?
  Hipoteke upisane nakon 25. prosinca 1958, koje se prema Zakonu o zemljišnim knjigama smatraju starim hipotekama, brišu se u posebnom postupku amortizacije i brisanja starih hipotekarnih tražbina koji se pokreće na prijedlog stranke kod zemljišnoknjižnog odjela nadležnog općinskog suda. Podnositelj prijedloga kao temelj tom zahtjevu navest će članak 141. stavak 1. Zakona o zemljišnim knjigama.
  

• 07.

  Što s hipotekom kad otplatite kredit?

  Banka (vjerovnik) nakon otplate kredita izdat će tzv. brisovno očitovanje (brisovnicu, izjavu za brisanje). Trošak ovjere potpisa za osobu koja je u ime banke ovlaštena potpisati tu ispravu snosi korisnik kredita. Nakon ovjere potpisa, brisovno očitovanje treba predati zemljišnoknjižnom odjelu općinskog suda i prijedlogom zatražiti brisanje hipoteke.
  
  

• 08.

  Kako se i kada upisuje hipoteka/fiducijar?

  Upis hipoteke/fiducijara u zemljišnu knjigu zadnji je korak prije nego što vaš vjerovnik (npr. banka) prenese odgovarajući iznos na vaš račun. Prije dolaska u gruntovnicu, u banci ćete dobiti odgovarajuće isprave (prijedloge, ugovore i/li sporazume o hipoteci). Isprave mora potvrditi (solemnizirati) javni bilježnik. Nakon solemnizacije, prijedlog i isprava predaju se zemljišnoknjižnom odjelu nadležnog općinskog suda, koji mora donijeti rješenje o upisu hipoteke. Rješenje i izvadak iz zemljišne knjige
  na kojem je sada upisana hipoteka/fiducijar (kao teret) treba odnijeti u banku.
  

• 09.

  Što je hipoteka, a što „fiducijar“?

  Pravni instrument kojim vjerovnik (npr. banka) osigurava povrat novčane tražbine određenom vrstom upisa u zemljišnu knjigu. Hipoteka (osiguranje novčane tražbine upisom založnog prava) upisuju se na list „C“ zemljišne knjige
  (teretovnicu). Tzv. fiducijar, odnosno - kako se službeno naziva: sudsko i javnobilježničko osiguranje prijenosom vlasništva, upisuje se na list „B“ zemljišne knjige (vlastovnicu). U tom slučaju, za vrijeme dok se ne otplati kredit (dug), u vlastovnicu zemljišne knjige kao „uvjetni“ vlasnik nekretnine upisan je vjerovnik, ali je istodobno zabilježeno da je prijenos prava vlasništva za korist vjerovnika obavljen radi osiguranja
  tražbine.
  

• 10.

  PROMJENA OSOBNIH PODATAKA U ZEMLJIŠNOJ KNJIZI

  Važno je da podaci iz prijedloga za upis u zemljišnu knjigu i isprave odgovaraju upisu kakav je u zemljišnoj knjizi. Ukoliko:
  • je osoba koja je upisana u zemljišnu knjigu promijenila adresu stanovanja (ulica i kućni broj), potrebno je zatražiti ispravak prilaganjem potvrde o promjeni prebivališta te osobe
  • se promijenilo ime ili prezime osobe upisane u zemljišnu knjigu, potrebno je zatražiti ispravak prilaganjem rodnog lista ili druge odgovarajuće isprave matičnog ureda iz koje sud može zaključiti da je riječ o istovjetnoj osobi
  • se promijenio naziv ulice ili kućni broj nekretnine upisane u zemljišnu knjigu, potrebno je zatražiti ispravak prilaganjem potvrde/uvjerenja nadležnog ureda za katastar
  • je riječ o podacima pravne osobe, sve promjene (naziv tvrtke, adresa) vidljive su iz povijesnog izvatka sudskog registra nadležnog trgovačkog suda.
  
  Što ako primijetite pogrešku učinjenu prilikom prijepisa ručno vođenih zemljišnih knjiga u
  digitalni oblik?
  Postoji mogućnost da prilikom prijepisa podataka ručno vođene zemljišne knjige u digitalni oblik dođe do pogreške. Ako tako prepisani podaci nisu točni, možete se obratiti nadležnom zemljišnoknjižnom odjelu sa zahtjevom da ispravi pogrešan podatak - osobno, telefonom ili preko internetskih stranica općinskih sudova (adrese sudova nalaze se na internetskim stranicama www.pravosudje.hr ili na www.uredjenazemlja.hr.)
  U tom slučaju pristojba se ne plaća, a zemljišnoknjižni odjel postupa po službenoj dužnosti.
  

• 11.

  UPIS PRAVA VLASNIŠTVA

   

  Činjenica da ste sklopili ugovor o kupoprodaji i platili troškove ovjere potpisa i poreza na promet ne znači da ste time postali vlasnikom nekretnine. Vlasnik nekretnine postajete tek nakon upisa u zemljišnu knjigu!
  Podaci o osobi koja prodaje (daruje, mijenja…) nekretninu moraju biti upisani u zemljišnu knjigu i biti istovjetni podacima iz osobne iskaznice (ime, prezime, adresa prebivališta).
  Nekretnina koja je predmet prijenosa mora biti opisana jednako kao što je opisana
  u zemljišnoj knjizi (prema izvatku iz zemljišne knjige).
  
  Kako podnijeti prijedlog?
  U ime stranke prijedlog, uz odgovarajuću punomoć, može podnijeti:
  • odvjetnik
  • osoba koja je s njom u radnom odnosu, ako je potpuno poslovno sposobna
  • srodnik po krvi u pravoj liniji, brat, sestra ili bračni drug - ako je potpuno poslovno sposoban i ako se ne bavi nadripisarstvom
  • javni bilježnik u nespornim stvarima, ako su te stvari u neposrednoj vezi s kojom njegovom ispravom.
  
  Prijedlog će biti uredan ako sadržava:
  • oznaku da se radi o zemljišnoknjižnom predmetu (npr. zemljišnoknjižni predmet ili zemljišnoknjižna stvar)
  • oznaku općinskog suda kojem se prijedlog podnosi (npr. Općinskom sudu u Splitu)
  • ime i adresu predlagatelja (npr. Ivan Ivić iz Splita, Solinska ulica 12)
  • broj zemljišnoknjižnog uloška i katastarske općine (npr. z.k.ul. 100, k.o. Split)
  • oznaku zemljišnoknjižne čestice (npr. č.k.br. 123, kuća i dvorište od 300 m2)
  • pravo, osobni odnos ili činjenicu koja je predmet upisa te koju vrstu upisa zahtijeva (npr. ako je riječ o upisu vlasništva na temelju kupoprodajnog ugovora, tada se prijedlogom traži uknjižba prava vlasništva…)
  • imena i adrese osoba koje treba obavijestiti o upisu (npr. ime i adresu kupca i prodavatelja)
  • važno je da podaci iz prijedloga i isprave odgovaraju upisu kakav je u zemljišnoj knjizi. Ukoliko npr. adresa (ulica i kućni broj) osobe koja je prodala nekretninu nije istovjetna u zemljišnoj knjizi i ugovoru, tada je obavezno prijedlogu priložiti i potvrdu o promjeni prebivališta te osobe.
  
  Prijedlog će biti potpun:
  • ako su mu priložene sve potrebne isprave na temelju kojih se traži određeni upis; isprave moraju biti priložene u izvorniku ili ovjerovljenom prijepisu
  • ako je, uz ispravu koja nije sastavljena na hrvatskom jeziku, priložen i prijevod iste isprave koji je ovjerio sudski tumač.
  Prijedlog treba predati najmanje u dva primjerka - jedan ostaje sudu, a na drugi primjerak stavlja se prijemni žig (bilješka o primitku), kao dokaz da je prijedlog predan sudu. Taj primjerak ostaje podnositelju prijedloga.