Porez na vikendice - kompliciran i skup, a donosi premalu zaradu

 Sve je izvjesnije kako će se s primjenom poreza na imovinu, kao dio najavljivane Vladine porezne reforme, krenuti od iduće godine a ne, prema prvim najavama, sredinom ove. No, već i sam spomen uvođenja poreza na vlasništvo nad nekretninom nije mogao proći nezapaženo u domaćoj javnosti jer, prema relevantnim izvorima gotovo 90 posto građana Hrvatske, a po tome smo svako vodeći u europskom okruženju, ima u vlasništvu neku nekretninu. Sa zanimljivim naslovom Mnogo vike nizašto polemici za porez na nekretnine ili protiv njega, priključila se i Marina Kesner-Škreb iz zagrebačkog Instituta za javne financije u svojoj netom objavljenoj analizi.

Ona podsjeća da nekretnine u Hrvatskoj već opterećuje pet vrsta poreza na kuće za odmor, na dohodak od prodaje, najam nekretnina, promet pri nasljeđivanju i darovanju, te na promet u slučaju kupoprodaje. No, od tih poreza u Hrvatskoj se prikupi relativno malo novca, tako je u 2010. godini prikupljeno samo 905 milijuna kuna. Ali i u zemljama Europske unije porez na imovinu je na posljednjem mjestu prema značaju u skupini glavnih poreza, navodi Kesner-Škreb. No namjera je, zapravo, autorice naglasiti kako je tijekom 80-ih godina prošlog stoljeća na ovim prostorima postojao široko primijenjen porez na vlasništvo nekretnina kojim su se oporezivale stambene zgrade, poslovni prostori i kuće za odmor. No nije postigao željene rezultate.

„Jer, iako je riječ o porezu koji je funkcionirao u posve drukčijem gospodarskom i fiskalnom okruženju, i tada je nerealno utvrđivana porezna osnovica, evidencije o imovini su bile nepotpune, i postojale se slabosti u radu tadašnje porezne uprave. Bez obzira na što je prošlo mnogo vremena, čini se da slični problemi postoje i danas, pa valja dobro razmisliti treba li uopće uvoditi ovako skup i kompliciran porez koji državi donosi relativno malo novca“, zaključuje autorica. Primjerice, u Osječko-baranjskoj županiji porez na nekretnine, u udjelu ukupnih poreza, čini samo pet posto na godišnjoj bazi. To je manje i od državnog prosjeka od 6,9 posto zabilježen u 2010. Grad Osijek je iz ovog izvora u toj godini prikupio 14,2 milijuna kuna. Je li to puno ili malo, nešto je što se ne može komentirati, jer ovisi o kretanju tržišta kupoprodaje nekretnina. Jedne je godine to tržište intenzivnije, druge se godine prodaje manje nekretnina, ali s većom vrijednosti i slično, kažu u osječkoj gradskoj upravi.

Limun.hr, 6.2.12.