Zelena gradnja tek dva posto skuplja

 Zelena gradnja postala je općeprihvaćen trend i nužnost ako se želi imati objekte koji mogu naći zakupce ili kupee za jedno desetljeće. Međutim, uobičajena je pretpostavka da projektiranje energetski učinkovitih objekata sa zdravijom okolinom za zaposlenike i uporaba materijala koji se mogu reciklirati znatno poskupljuje gradnju. Prema anketi koju je međunarodni konzultant Colliers provodio medu zakupcima i ulagačima, uobičajeni je stav da je zelena gradnja skuplja oko 17 posto.

Borba s tom pogrešnom percepcijom je velik izazov, kaže Devin Savlor, regionalna direktorica Savjetovanja na zelenoj gradnji i održivom razvoju u Colliers Internationalu Jugoistočna Europa. Međutim, istraživanje provedeno na 146 zelenih zgrada u svijetu pokazalo je razliku od samo dva posto. Ista se stvar ponovila i kada je Colliers napravio istraživanje u našoj regiji, 97 zakupaca i graditelja su odgovorili da je skuplje od 10 do 20 posto, a istraživanja su došla do prosjeka od dva posto. Zanimljivo, ista je anketa. U našoj regiji pokazala da su i zakupci i ulagači spremni izdvojiti do pet posto više novca da bi izgradili ili zakupili zelenu zgradu. Povećanje od dva posto u inicijalnoj investiciji donosi uštedu od 20 posto u životnom vijeku zgrade, što je deset puta vile od inicijalne investicije, kaže Saylor.

Tehnologija i materijali su također napredovali, postali su jeftiniji i dostupniji pa Savlor poručuje da u Hrvatskoj to više ne bi trebalo predstavljati povećanje početne investicije. Međutim, pri procjeni troškova puno ovisi i o upravitelju te u kojoj fazi gradnje se pokušavaju uvesti zeleni elementi. Takozvani meki troškovi vezani uz zelenu gradnju, koji uključuju praćenje cijele gradnje da bi se dobio certifikat po standardu LEED ili BREEAM, mogu inicijalno narasti, ali svakako će se više i brže isplatiti nego naknadni proces. Najbolje je pri samoj izradi inicijalnog projekta konzultirati stručnjake te one koji imaju iskustva u upravljanju zgradama kako bi se u početku izbjegnute pogreške. Svake preinake u već gotovoj zgradi ili završnoj fazi izazivaju poremećaje u troškovima i rokovima. Dobra je vijest dameki troškovi sve više padaju i potrebno je sve manje vremena jer su materijali ispitani, a tehnologija i papirologija vezana uz njih polako postaju rutinski proces gradnje, kaže Savlor.

LEED je inače jedan od dva najpoznatija sustava certifieiranja u svijetu i podrijetlo vuče iz SAD-a. Iz Velike Britanije je potekao sustav BREEAM, a oba se koriste u Europi. Standard LEED, za koji se specijalizirala Savlor, ima četiri stupnja, od samo certificirane zgrade do platinaste. Bodovi se dodjeljuju u šest kategorija, od održivosti lokacije, preko materijala, inovacije pa do učinkovitosti korištenja vode, energije ili unutarnje kvalitete. Standard BREEAM ima slične kategorije, ali različita imena za stupnjeve zelene gradnje. Trošak gradnje zelene zgrade naravno varira i ovisi o stupanju certifikata zelene gradnje koji se želi dobiti. Razvoj tehnologije. Čak i ako danas imaju platinasti standard zelene gradnje, velika je vjerojatnost da će s razvojem tehnologije i nove gradnje on vrijediti znatno manje u budućnosti, dok će ne zelene zgrade teško nalaziti kupce.

Limun.hr, 30.3.11.